EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.6.2023.

COM(2023) 294 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU O REVIDIRANOM PRAVILU NIŽE PRISTOJBE U ANTIDAMPINŠKIM I ANTISUBVENCIJSKIM ISPITNIM POSTUPCIMA U EU-u

Preispitivanje i evaluacija primjene članka 7. stavka 2.a, članka 8. stavka 1. i članka 9. stavka 4. UREDBE (EU) 2016/1036 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 8. lipnja 2016. te članka 12. stavka 1. trećeg i četvrtog podstavka, članka 13. stavka 1. trećeg i četvrtog podstavka i članka 15. stavka 1. trećeg i četvrtog podstavka UREDBE (EU) 2016/1037 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 8. lipnja 2016.

Preispitivanje i evaluacija primjene pravila niže pristojbe u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima

1.Uvod

Nova antidampinška i antisubvencijska pravila kojima se moderniziraju i jačaju instrumenti trgovinske zaštite EU-a stupila su na snagu 8. lipnja 2018. 1 Jedna od glavnih promjena odnosila se na način na koji EU primjenjuje pravilo poznato kao „pravilo niže pristojbe”. Novim člankom 23. stavkom 4. osnovne antidampinške uredbe 2 i člankom 32.a stavkom 2. osnovne antisubvencijske uredbe 3 od Komisije se zahtijeva da do 9. lipnja 2023. podnese izvješće o preispitivanju i evaluaciji primjene novih odredaba o pravilu niže pristojbe te da im prema potrebi priloži zakonodavni prijedlog. Preispitivanjem su obuhvaćeni predmeti pokrenuti nakon 9. lipnja 2018. i zaključeni do kraja ožujka 2023. U njemu se opisuju način na koji su se nove odredbe primjenjivale i njihov učinak, ako postoji, na razinu mjera.

Pozadina

U skladu s pravilima WTO-a razina antidampinške ili antisubvencijske pristojbe ne može biti viša od iznosa dampinga ili subvencioniranja, ali je poželjno da je pristojba niža ako bi ta razina bila dostatna za uklanjanje štete za domaću industriju. Ta se stopa izračunava usporedbom uvoznih cijena s troškom proizvodnje industrije EU-a i razumnom profitnom maržom („marža sniženja ciljnih cijena”).

EU je do lipnja 2018. uvijek primjenjivao pravilo niže pristojbe u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima. Međutim, kako bi se ojačali instrumenti trgovinske zaštite, suzakonodavci su smatrali da su neke vrste poremećaja posebno štetne i da se zbog toga pristojbom koja se temelji na postojećim propisima o pravilu niže pristojbe ne bi obuhvatio potpuni razmjer štete koju uzrokuju. To se, s jedne strane, odnosi na prakse subvencioniranja i određene vrste mjera kojima se narušava cijena sirovina (neprerađenih ili prerađenih, uključujući energente), čime se stvara nepoštena prednost za društva na tržištu predmetne zemlje.

U skladu s tim novim zakonodavstvom pravilo niže pristojbe više se ne može primijeniti u antisubvencijskim ispitnim postupcima. Iznos kompenzacijske pristojbe utvrđen je na razini utvrđenih subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.Pravilo niže pristojbe primjenjuje se samo ako se može jasno zaključiti da određivanje mjera na temelju iznosa subvencije nije u interesu Unije. To znači da će se antisubvencijskim mjerama automatski u potpunosti kompenzirati subvencije koje izvoznik prima, čime će se EU-u omogućiti da učinkovitije otkloni štetne učinke subvencioniranog uvoza kojima se narušava tržišno natjecanje.

U antidampinškim ispitnim postupcima izmijenjena je i primjena pravila niže pristojbe. Iako se pravilo niže pristojbe i dalje primjenjuje u takvim slučajevima, u određenim posebnim okolnostima (tj. u slučaju znatnih poremećaja povezanih sa sirovinama) Komisija može uvesti mjere na razini cijele dampinške marže, a ne na razini potencijalno niže marže sniženja ciljnih cijena jer se smatra da treba otkloniti dodatnu štetu koju je industrija pretrpjela zbog poremećaja povezanih sa sirovinama. Relevantni kumulativni uvjeti su sljedeći:

omoraju postojati znatni poremećaji povezani sa sirovinama. Ti se poremećaji sastoje od sljedećih mjera: sustava dvostrukih cijena, izvoznih poreza, dodatnih izvoznih poreza, izvozne kvote, zabrane izvoza, poreza na robu namijenjenu izvozu, zahtjeva za izdavanje dozvola, najniže izvozne cijene, povrata, smanjenja ili ukidanja poreza na dodanu vrijednost (PDV), ograničenja u pogledu mjesta carinjenja za izvoznike, popisa kvalificiranih izvoznika, obveze povezane s domaćim tržištem te vezanog rudarskog prava ako je cijena te sirovine znatno niža u odnosu na cijene na reprezentativnim međunarodnim tržištima. Taj se popis može izmijeniti ako se u okviru „Inventara izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama” OECD-a ili neke druge baze podataka te organizacije kojom se zamjenjuje taj inventar utvrde druge vrste mjera.

oTi se poremećaji moraju odnositi na najmanje jednu sirovinu koja pojedinačno čini više od 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda u zemlji izvoznici;

onarušena cijena sirovine mora biti znatno niža od cijena na reprezentativnim međunarodnim tržištima;

oKomisija mora utvrditi da je uvođenje više razine mjera u skladu s interesom Unije ispitivanjem svih relevantnih podataka, kao što su neiskorišteni kapaciteti zemlje izvoznice, konkurencija za sirovine i učinak na lance opskrbe trgovačkih društava iz Unije.

2.Pravilo niže pristojbe u antidampinškim ispitnim postupcima – članak 7. stavak 2.a osnovne antidampinške uredbe

2.1.Postupak

Kako bi Komisija utvrdila odgovarajući način primjene pravila niže pristojbe, mora imati dostatne dokaze o „znatnim poremećajima povezanima sa sirovinama” koji ispunjavaju prethodno navedene uvjete. Ti se poremećaji ispituju u ispitnom postupku tek nakon što Komisija utvrdi da su dampinške marže više od marži sniženja ciljnih cijena. U skladu sa sveobuhvatnim pravilima WTO-a i EU-a uvedena razina pristojbe ne može biti viša od utvrđene dampinške marže, stoga analiza postojanja poremećaja i pravnih uvjeta ne bi imala smisla u tim okolnostima.

2.2.Ispitni postupci

Komisija je uvela konačne antidampinške pristojbe u 34 pokrenuta predmeta obuhvaćena ovim preispitivanjem. Popis predmeta nalazi se u Prilogu 1.

Od ta 34 ispitna postupka u 13 predmeta otvorena je tema znatnih poremećaja povezanih sa sirovinama.

2.2.1.Dampinške marže niže od marži sniženja ciljnih cijena – nisu ispitani znatni poremećaji

U četirima ispitnim postupcima (ekstrudirani aluminij iz Kine (2021.), toplovaljani plosnati proizvodi od željeza/čelika iz Turske (2021.), Hladnovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika iz Indonezije (2021.) i grafitne elektrode iz Kine (2022.)) – utvrđene dampinške marže bile su niže od marži sniženja ciljnih cijena. Stoga Komisija nije ispitala poremećaje povezane sa sirovinama jer su se mjere mogle uvesti samo na razini dampinških marži.

2.2.2.Marže sniženja ciljnih cijena niže od dampinških marži – ispitani su znatni poremećaji

U preostalih devet predmeta dampinške marže za neka društva bile su više od marži sniženja ciljnih cijena. Stoga je Komisija ispitala jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 2.a osnovne antidampinške uredbe.

U trima od tih devet predmeta (kalcijev silicid (2022.), plosnati valjani proizvodi od aluminija (2021.) i aluminijska konverterska folija (2021.); svi podrijetlom iz Kine) sirovine su pojedinačno činile više od 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda. Međutim, u predmetu o kalcijevu silicidu Komisija nije pronašla dokaze kojima bi se potkrijepile tvrdnje da je cijena električne energije u sjevernim pokrajinama Narodne Republike Kine narušena sustavom dvostrukih cijena te, osim toga, nijedan proizvođač izvoznik koji surađuje nije imao poslovni nastan u toj regiji. Jedan proizvođač dostavio je i dokaze da su cijene električne energije u njegovoj regiji bile više od onih navedenih u pritužbi. U dvama predmetima koji se odnose na proizvode od aluminija domaće cijene aluminijskih ingota, za koje se tvrdilo da su narušene, nisu bile znatno niže od cijena na reprezentativnim međunarodnim tržištima. U predmetu koji se odnosi na aluminijsku konvertersku foliju cijene su fluktuirale iznad i ispod međunarodnih referentnih cijena. Zbog toga u tim trima ispitnim postupcima uvjeti iz članka 7. stavka 2.a osnovne antidampinške uredbe nisu ispunjeni i mjere su uvedene na razini marže sniženja ciljnih cijena.

U predmetu koji se odnosio na hladnovaljane plosnate proizvode od nehrđajućeg čelika iz Indije (2021.) zabilježeni su poremećaji povezani s kromom koji je činio više od 17 % troškova proizvodnje. Marža sniženja ciljnih cijena za jednog indijskog proizvođača izvoznika, društvo Chromeni, bila je niža od dampinške marže. Međutim, društvo Chromeni zapravo nije koristilo sirovine zahvaćene poremećajima, stoga nije bila potrebna daljnja analiza primjene članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne antidampinške uredbe.

U dva dodatna ispitna postupka (određeni toplovaljani limovi i koluti od nehrđajućeg čelika iz Indonezije i Kine (2020.)) utvrđeni su sljedeći poremećaji povezani sa sirovinama. U Indoneziji su postojali poremećaji povezani s rudačom nikla, koja je činila više od 17 % troškova proizvodnje. Ti su poremećaji uključivali zabranu izvoza, izvozni porez, zahtjev za izdavanje dozvola i de facto izvoznu kvotu. Cijena plaćena za rudaču nikla bila je znatno niža (više od 30 %) od cijene na reprezentativnom međunarodnom tržištu (Filipini). Za Kinu su utvrđeni znatni poremećaji, uključujući izvozni porez ili zahtjev za izdavanje dozvola za određene sirovine (otpad od nehrđajućeg čelika, ferosilikon, niklovo sirovo željezo i ferokrom, vanadij i feronikl). Utvrđeno je da barem jedna od tih sirovina čini više od 17 % troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Cijene tih glavnih sirovina bile su znatno niže od cijena na reprezentativnim međunarodnim tržištima, stoga su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 2.a osnovne antidampinške uredbe. Međutim, ispitivanjem interesa Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne antidampinške uredbe utvrđeno je da bi učinak mjera na uvoz iz NRK-a i Indonezije na razini dampinške marže bio nerazmjeran s obzirom na očekivane snažne negativne učinke na lance opskrbe i financijsku održivost važnog korisnika na koji je otpadalo od 30 % do 40 % potrošnje u EU-u. Kad je riječ o učinku na lance opskrbe, Komisija je napomenula da drugi proizvođači predmetnog proizvoda iz Unije, iako imaju znatne neiskorištene kapacitete, gotovo da i nisu opskrbljivali predmetnog korisnika. Osim toga, mogući obujam uvoza iz drugih zemalja izvoznica bio je ograničen. Nadalje, pogođeni korisnik ionako bi trebao reorganizirati lance vrijednosti kako bi poništio učinak mjera koje se temelje na nižoj marži sniženja ciljnih cijena s obzirom na učinak koje će te mjere vjerojatno imati na njegovu profitabilnost. Komisija je primijetila da je sposobnost korisnika da prenese velika povećanja troškova na svoje kupce upitna jer su korisnikovi glavni konkurenti na tržištu predmetnog proizvoda na kraju proizvodnog lanca bili isti proizvođači toplovaljanih koluta od nehrđajućeg čelika iz Unije. Stoga primjena više stope pristojbe nije bila u interesu Unije, tako da su mjere uvedene po nižoj stopi kako bi se uklonila šteta za industriju EU-a.

U preostalim trima predmetima pravilo niže pristojbe prilagođeno je za neke ili sve izvoznike.

Prvi antidampinški predmet u EU-u u kojem je prilagođeno pravilo niže pristojbe bio je predmet o smjesi uree i amonijeva nitrata iz Rusije (2019.). Utvrđeni su poremećaji povezani s prirodnim plinom, glavnom ulaznom sirovinom za smjesu uree i amonijeva nitrata, tj. izvozni porez, zahtjevi za izdavanje dozvola i dvostruke cijene. Cijene prirodnog plina bile su znatno niže od cijene u Waidhausu (cijena izvezenog ruskog plina na njemačko-češkoj granici). Dampinške marže za sva izvozna društva koja surađuju bile su više od marži sniženja ciljnih cijena. U okviru ispitivanja interesa Unije Komisija je zaključila da mjere na višoj dampinškoj razini ne bi negativno utjecale na lanac opskrbe u EU-u te da bi njihov učinak bio ograničen i razmjeran. Stoga je Komisija utvrdila da su gnojiva u to vrijeme ukupno činila 1 % poljoprivrednih troškova. Za specijalizirana poljoprivredna gospodarstva koja se više oslanjaju na smjesu uree i amonijeva nitrata to bi moglo činiti do 10 % troškova proizvodnje, a povećanje pristojbi, čak i na najvišoj predloženoj razini, utjecalo bi na troškove oko 3 %. S obzirom na to da proizvođači iz Unije nisu pogođeni samo dampingom već i, u usporedbi s ruskim proizvođačima izvoznicima, dodatnim poremećajima u trgovini, Komisija je zaključila da pristojba niža od dampinške marže ne bi bila dovoljna za uklanjanje štete industriji Unije. Zbog toga su se mjere koje se temelje na dampinškim maržama kretale u rasponu od 20 % do 31,9 % u usporedbi s maržama sniženja ciljnih cijena koje iznose od 13,7 % do 16,3 % i koje bi se primjenjivale da nije bilo poremećaja povezanih sa sirovinama.

U drugim dvama ispitnim postupcima (čelik elektrolitički prevučen kromom iz Kine (2022.) i masne kiseline iz Indonezije (2023.)) pravilo niže pristojbe u obama predmetima prilagođeno je za jednog izvoznika koji surađuje i za „sve ostale”.

U ispitnom postupku o čeliku elektrolitički prevučenom kromom iz Kine Komisija je ispitala postojanje znatnih poremećaja za samo jedno društvo (Handan Jintai) s obzirom na to da je njegova dampinška marža bila viša od marže sniženja ciljnih cijena. U ispitnom postupku utvrđeni su znatni poremećaji u obliku povrata PDV-a na toplovaljane kolute i da su cijene te sirovine zabilježene na nenarušenom reprezentativnom tržištu bile 30 %–50 % više od cijena koje je platilo društvo Handan Jintai. U Kini je postojao znatan neiskorišteni kapacitet koji bi se mogao iskoristiti za povećanje globalne ponude, snižavanje cijena i narušavanje djelotvornosti mjere ako se ne postavi na razini dampinga. Korisnici bi usto imali pristup čeliku elektrolitički prevučenom kromom koji proizvodi industrija Unije ili druge treće zemlje, čak i ako bi se uvoz iz Kine smanjio zbog više pristojbe. Komisija je stoga zaključila da je u interesu Unije da za to društvo uvede više pristojbe (53,9 % umjesto 23,9 %). Pristojba na području cijele zemlje za proizvođače izvoznike koji ne surađuju temeljila se na višoj dampinškoj marži utvrđenoj za društvo Handan Jintai. Zbog interesa Unije u skladu s člankom 21. osnovne antidampinške uredbe Komisija je odlučila da bi mjere trebale biti u obliku fiksnog iznosa po toni.

U ispitnom postupku o masnim kiselinama dampinška marža za jednog izvoznika koji surađuje, društvo P.T. Musim Mas, bila je veća od marže sniženja ciljnih cijena. Za to su društvo u ispitnom postupku utvrđeni znatni poremećaji u obliku izvoznog poreza na sirovo palmino ulje i sirovo ulje palminih koštica. Te su sirovine činile više od 40 % odnosno 50 % troška proizvodnje i utvrđeno je da su cijene znatno niže od cijena koje prevladavaju na međunarodnom tržištu. Ispitivanjem interesa Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne antidampinške uredbe Komisija je utvrdila da u Indoneziji postoji znatan neiskorišteni kapacitet koji bi mogao povećati globalnu ponudu, sniziti cijene i narušiti djelotvornost mjere ako se ne postavi na razini dampinga. Komisija je zaključila i da bi proizvođači iz Unije ili ostale treće zemlje mogle opskrbljivati korisnike, čak i ako se uvoz iz Indonezije smanji. Stoga je bilo primjereno uvesti mjere na višoj razini (46,4 % naspram 30,5 %) za društvo P.T. Musim Mas.

2.3.Evaluacija

EU je u skladu s revidiranim i ojačanim zakonodavstvom o instrumentima trgovinske zaštite smatrao da je potrebno pronaći rješenje za znatne poremećaje povezane sa sirovinama u zemljama izvoznicama koji nekim proizvođačima izvoznicima daju znatnu nepoštenu prednost u pogledu troškova glavnih ulaznih materijala. Tim se praksama povećava šteta koja se dampinškim uvozom nanosi industriji EU-a. Izmjenama uvedenima u okviru paketa za modernizaciju jamči se da se revidiranim propisima o pravilu niže pristojbe pruža dostatna zaštita od takvih štetnih praksi kojima se narušava tržišno natjecanje u zemlji izvoza. Važno je da antidampinški instrument bude odgovarajuće rješenje za otklanjanje dodatne štete koja proizlazi iz nepoštenih i umjetnih prednosti kojima se pogoduje nekim izvoznicima i narušavaju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja.

Provedba novih pravila pokazuje da su praktična i izvediva te da imaju učinak ako su ispunjeni uvjeti. Usto, pravila su osmišljena kako bi se primjena pravila niže pristojbe, kao temelja antidampinških pravila EU-a, mogla zanemariti samo u vrlo posebnim okolnostima, ako je to opravdano.

Analizom dotičnih predmeta utvrđeno je sljedeće:

·pravila su dovoljno podrobna i razrađena za rješavanje brojnih scenarija koji se mogu pojaviti u tom kontekstu;

·u ispitnim postupcima koji se preispituju nije otkriveno da prag od 17 % (tj. sirovine moraju pojedinačno činiti više od 17 % troškova proizvodnje) više ne bi bio primjeren. Naime, taj je prag omogućio industriji da se pozove na odredbe u fazi podnošenja pritužbe u 38 % antidampinških predmeta pokrenutih u razdoblju preispitivanja. Osim toga, u svim ispitnim postupcima potvrđeno je da su tvrdnje sadržane u pritužbi o ispunjenju praga bile točne;

·analiza, iako je bila usmjerena, ima dovoljno široko područje primjene i bavi se svim poremećajima povezanima sa sirovinama koji imaju konkretan učinak na troškove proizvodnje, čime se Komisiji omogućuje da djeluje ako je to opravdano. Usto se ne kažnjavaju društva koja nemaju koristi od poremećaja povezanih sa sirovinama, npr. ako društva izvoznici ne upotrebljavaju predmetnu sirovinu.

·Ispitivanje interesa Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2.b važna je dodatna zaštitna mjera kojom se osigurava da se neće uvesti mjere više razine ako bi imale negativan učinak, na primjer, na korisnike ili lanac vrijednosti. Ispitivanjem dvaju predmeta u kojima nisu uvedene mjere na višoj dampinškoj razini zbog interesa Unije (određeni toplovaljani limovi i koluti od nehrđajućeg čelika iz Indonezije i Kine) pokazalo se da su mjere na nižoj razini imale znatan učinak na obujam uvoza, dok su istodobno velikom korisniku i važnom poslodavcu u Uniji omogućile nastavak uvoza bez uvođenja više razine pristojbi koja bi negativno utjecala na njega.

·Pravila su nediskriminirajuća, što dokazuje činjenica da je prilagodba pravila niže pristojbe primijenjena u predmetima koji se odnose na Rusiju, Kinu i Indoneziju.

3.Pravilo niže pristojbe u antisubvencijskim ispitnim postupcima – članak 12. stavak 1. i članak 15. stavak 1. osnovne antisubvencijske uredbe

3.1.Postupak

Izmjenama uvedenima u lipnju 2018. u članku 12. stavku 1. i članku 15. stavku 1. osnovne antisubvencijske uredbe u suštini je smanjena primjena pravila niže pristojbe na slučajeve u kojima Komisija utvrdi da određivanje iznosa mjera na razini utvrđenih subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere nije u interesu Unije. Ako se ispitivanjem interesa Unije, uzimajući u obzir sve razne uključene interese, među ostalim interese industrije Unije, uvoznika i korisnika, utvrdi da je u interesu Unije da primijeni antisubvencijske mjere, Komisija uvodi kompenzacijske mjere na toj (višoj) razini.

3.2.Ispitni postupci

Komisija je uvela kompenzacijske mjere u osam predmeta pokrenutih od 8. lipnja 2018. U šest od tih predmeta Komisija je provela zasebne antidampinške ispitne postupke za iste proizvode istog podrijetla. Popis predmeta nalazi se u Prilogu 2.

Komisija je na temelju ispitivanja interesa Unije u skladu s člankom 15. stavkom 1. u svim predmetima zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za zaključak da uvođenje kompenzacijskih mjera na razini ukupnog iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere nije u interesu Unije. U dva od tih predmeta (biodizel iz Indonezije (2019.) i proizvodi od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana iz Egipta (2020.)) to se zaključilo već u privremenoj fazi na temelju članka 12. stavka 1.

U dva antisubvencijska predmeta u kojima nije bilo zasebnih antidampinških ispitnih postupaka za iste proizvode istog podrijetla Komisija je utvrdila da je iznos subvencioniranja bio niži od utvrđenih marži sniženja ciljnih cijena, stoga bi puni iznos subvencije bio uveden i na temelju pravila prije modernizacije.

Situacija u šest ispitnih postupaka u kojima su postojali zasebni antidampinški i kompenzacijski ispitni postupci pokazuje različite rezultate.

Prije revizije/jačanja instrumenata trgovinske zaštite pravilo niže pristojbe koje se primjenjivalo u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima značilo je da je za oba postupka postojala samo jedna razina uklanjanja štete jer su obuhvaćali isti uvoz. Stoga su kombinirane antidampinške i kompenzacijske mjere ograničene razinom uklanjanja štete. Situacija se promijenila od uvođenja promjena u lipnju 2018. Općenito, isključujući predmete u kojima interesi Unije nalažu drukčije, kompenzacijske mjere koje su sad uvedene dodaju se svim zasebnim antidampinškim pristojbama, koje već pokrivaju punu maržu štete utvrđenu u tim predmetima.

To je dokazano u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima o aluminijskoj foliji iz Kine. Antidampinške mjere uvedene su na razinama marži sniženja ciljnih cijena u rasponu od 23,6 % do 28,5 %. Puna razina mjera uvedenih u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima bila bi prije modernizacije ograničena na tu razinu uklanjanja štete. Međutim, Komisija je u skladu s postojećim pravilima uvela antisubvencijske mjere na svim razinama utvrđenog subvencioniranja bez odgovarajućeg smanjenja zasebnih antidampinških mjera 4 jer to nije bilo protivno interesu Unije. Tako se postigla dodatna zaštita u rasponu od 0,7 % do 18,2 %.

U zasebnim antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima koji se odnose na hladnovaljane plosnate proizvode od nehrđajućeg čelika iz Indije (2022.) i tkanine od staklenih vlakana iz Kine (2020.) utvrđen je i učinak na razinu mjera. Zakonodavne promjene dovele su do više razine mjera za neke izvoznike nego što bi to bilo u skladu s prethodnim pravilima. Kad je riječ o hladnovaljanim plosnatim proizvodima od nehrđajućeg čelika, konačna razina mjera za društvo Chromeni Steels Private Ltd. uključivala je puni iznos subvencioniranja od 7,5 % i stopu antidampinške pristojbe od 35,3 %, koja je već obuhvaćala maržu štete. Slično tomu, u predmetu o tkaninama od staklenih vlakana za grupaciju Yuntianhua uveden je puni iznos subvencije od 17 % i stopa dampinške pristojbe od 37,6 %, kojom je obuhvaćena i puna marža štete. U obama bi slučajevima ukupna konačna razina mjera prije promjena bila ograničena na razine uklanjanja štete.

S druge strane, u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima koji se odnose na kabele od optičkih vlakana iz Kine (2022.) uvedene kombinirane antidampinške i kompenzacijske mjere temeljile su se na iznosu dampinga i subvencije te su, iako su znatne (u rasponu od 19,7 % do 44 %), bile manje od marže štete. Stoga nova pravila ne bi mogla imati učinak jer je razina mjere odgovarala najvišoj razini zaštite dopuštenoj prema pravilima WTO-a.

3.3.Evaluacija

Subvencioniranje koje provode treće zemlje sve je veći problem i važno je pokazati da se takve prakse koje nanose štetu proizvođačima iz Unije učinkovito suzbijaju. Uvođenjem kompenzacijskih mjera na razini koja u potpunosti odgovara iznosima subvencioniranja EU pokazuje da odlučno poduzima sve što je u njegovoj moći da ukloni ozbiljne štetne učinke te nepoštene trgovinske prakse, kao i da odgovarajuće zaštiti industriju EU-a i omogući jednake uvjete.

To je posebno očito kada postoje zasebne antidampinške i antisubvencijske mjere uvedene za iste proizvode istog podrijetla. Kako je prikazano u odjeljku 1.5.4., to je bilo presudno u nekoliko zasebnih antidampinških i antisubvencijskih ispitnih postupaka za iste proizvode istog podrijetla, posebno u predmetima o aluminijskoj konverterskoj foliji, hladnovaljanim plosnatim proizvodima od nehrđajućeg čelika i tkaninama od staklenih vlakana jer se tako povećala ukupna razina zaštite industrije EU-a. To znači da industrija sad ima očit interes da uz antidampinške pritužbe podnese antisubvencijsku pritužbu jer to može dovesti do dodatne, ali ujedno odgovarajuće zaštite.

Osim toga, jasno je da su od modernizacije u antisubvencijskim ispitnim postupcima utvrđeni sve složeniji načini dodjele subvencija, među ostalim u vidu prekogranične financijske potpore. S obzirom na razvoj tih posebno štetnih praksi Komisija smatra nužnim da nastavi primjenjivati kompenzacijske mjere kako bi nadoknadila pune iznose utvrđenih subvencija, ako je to opravdano. Usto, ispitivanjem interesa Unije održavaju se ključna ravnoteža i fleksibilnost u sustavu, što Komisiji omogućuje da uzme u obzir interese svih gospodarskih subjekata.

4.Pravilo niže pristojbe u preuzetim obvezama – članak 8. stavak 1. osnovne antidampinške uredbe i članak 13. stavak 1. osnovne antisubvencijske uredbe

Komisija nije preuzela nove obveze povezane s cijenama u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima koji su pokrenuti od stupanja na snagu paketa za modernizaciju.

5.Preispitivanje primjene članka 9. stavka 4. osnovne antidampinške uredbe – razdoblje prethodnog objavljivanja

Izmjenama u okviru modernizacije uvedena je obveza Komisije da tri tjedna unaprijed (promijenjeno na četiri tjedna u lipnju 2020. nakon preispitivanja 5 ) obavijesti sve zainteresirane strane o tome namjerava li uvesti privremene antidampinške mjere (prethodno objavljivanje) 6 . U tom razdoblju Komisija može evidentirati uvoz kako bi izbjegla gomilanje zaliha koje bi moglo dovesti u pitanje korektivni učinak pristojbi i prema potrebi omogućila retroaktivnu naplatu pristojbi za to razdoblje.

Izmijenjen je i članak 9. stavak 4. osnovne antidampinške uredbe kako bi se Komisiji omogućilo da u slučajevima u kojima uvoz nije evidentiran analizira je li u razdoblju prethodnog objavljivanja došlo do znatnog povećanja uvoza koje je prouzročilo dodatnu štetu. Ako bi analiza pokazala da je do toga došlo, Komisija bi tu dodatnu štetu mogla kompenzirati povećanjem marže štete.

Komisija je uvela konačne antidampinške pristojbe u 34 predmeta pokrenuta nakon 8. lipnja 2018. Uvela je privremene mjere u 22 od ta 34 predmeta i nije evidentirala uvoz u 11 predmeta. U završnom stupcu u Prilogu 1. navode se pojedinosti o predmetima.

Analizom 11 predmeta utvrđeno je sljedeće:

ou ispitnim postupcima o aluminijskoj konverterskoj foliji (2021.) i kalcijevu silicidu (2022.), oba iz Kine, uvoz se u razdoblju prethodnog objavljivanja u prosjeku smanjio 47 % odnosno 36 %. U ispitnom postupku o monoetilen glikolu iz Saudijske Arabije (2021.) uvoz je bio 15,3 % niži u tom razdoblju;

ou ispitnim postupcima koji se odnose na čelične kotače (2020.) i plosnate valjane proizvode od aluminija (2021.), oba iz Kine, nije utvrđeno povećanje uvoza u razdoblju prethodnog objavljivanja;

ou ispitnom postupku o sustavima grafitnih elektroda iz Kine (2022.) uvoz se u razdoblju prethodnog objavljivanja povećao 5,5 %, no to nije bilo znatno povećanje;

ou preostalih pet ispitnih postupaka (određeni teški termalni papir iz Koreje (2020.), monoetilen glikol iz SAD-a (2021.), brezove šperploče iz Rusije (2021.) i čelik elektrolitički prevučen kromom iz Kine i Brazila (2022.)) Komisija je utvrdila da se uvoz znatno povećao u razdoblju prethodnog objavljivanja. Povećanja su se kretala od 39 % za monoetilen glikol do gotovo 99 % za brezove šperploče. Kako bi otklonila dodatnu štetu prouzročenu tim znatno povećanim uvozom, Komisija je odgovarajućim prilagodbama povećala razine uklanjanja štete. Osim mjera za čelik elektrolitički prevučen kromom iz Kine i Brazila, mjere u drugim predmetima temeljile su se na dampinškoj marži. Zbog toga prilagodba razine uklanjanja štete nije utjecala na razinu uvedenih mjera jer su pristojbe ograničene odgovarajućim dampinškim maržama, što je najviša zaštita dopuštena pravom WTO-a i EU-a. U predmetima o čeliku elektrolitički prevučenom kromom prilagodba od 4,1 % za otklanjanje dodatne štete u razdoblju prethodnog objavljivanja utjecala je na razinu konačnih mjera.

6.Zaključak

Preispitivanje i evaluacija relevantnih moderniziranih odredbi u pogledu revidirane primjene pravila niže pristojbe pokazuju da su u potpunosti ostvarile svoje predviđene ciljeve, odnosno osiguravanje dostatnih korektivnih mjera protiv dampinga i subvencioniranja.

Predmetne zakonodavne promjene pomno su osmišljene radi bolje zaštite od posebno štetnih vrsta znatnih poremećaja povezanih sa sirovinama i svih vrsta subvencioniranja. U čak 38 % antidampinških predmeta pokrenutih u razdoblju preispitivanja industrija EU-a preispitala je znatne poremećaje povezane sa sirovinama kako su definirani u novom zakonodavstvu. U nekima od tih predmeta Komisija bi mogla donijeti mjeru na višoj razini od one koja bi bila uvedena prije odgovarajućih zakonodavnih izmjena. Preispitivanje prakse pokazuje da su trenutačno područje primjene i pragovi dostatni i primjereni za pružanje odgovarajuće i uravnotežene zaštite od poremećaja povezanih sa sirovinama. Isto tako, ukidanjem pravila niže pristojbe u antisubvencijskoj praksi bolje su se zaštitili proizvođači iz EU-a izloženi subvencioniranom uvozu.

Ispitivanjem interesa Unije ojačana praksa trgovinske zaštite ostala je usmjerena i odmjerena.

Na temelju toga Komisija nije smatrala primjerenim pripremiti zakonodavni prijedlog uz trenutačno preispitivanje i evaluaciju, kako je predviđeno člankom 23. stavkom 4. osnovne antidampinške uredbe i člankom 32.a stavkom 2. osnovne antisubvencijske uredbe. Kao što je propisano prethodno navedenim odredbama, Komisija će nastaviti pomno pratiti situaciju uzimajući u obzir promjenjive prioritete politika i sve zahtjevniji geopolitički kontekst.

Prilog 1.

ANTIDAMPINŠKE MJERE

Prilog 2.

KOMPENZACIJSKE MJERE

(1)      Uredba (EU) 2018/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije, SL L 143, 7.6.2018., str. 1.

(2)      Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije – kodificirani tekst, SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(3)      Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije – kodificirani tekst, SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(4)  Konačna dampinška marža smanjena je, osim za jedno društvo, tj. grupaciju Daching, kako konačna razina mjera ne bi premašilautvrđenu dampinšku maržu. 

(5)      Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1173 od 4. lipnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije u pogledu trajanja razdoblja prethodnog objavljivanja.

(6)      Te su informacije dostupne na internetskoj stranici Glavne uprave za trgovinu.